Duhovna misao

Druga korizmena nedjelja

Za evanđeliste je tipično da pri govoru o Isusovoj smrti upućuju i na uskrsnuće. Osmi dan je dan Isusova uskrsnuća. Isus ovdje pokazuje koji su to učinci osobe koja prolazi kroz smrt.. Smrt ne baca osobu u tamu nego ju svjetlom obuzima. Smrt, kako smo to već rekli, ne uništava osobu nego u njoj oslobađa svu njezinu energiju ljubavi i života.

 Mojsije i Ilija bijahu likovi koji su u Starom zavjetu razgovarali s Bogom. Mojsije bijaše veliki zakonodavac a Ilija prorok koji je zbog svoje revnosti i žara – pa čak i s nasiljem – prakticirao Mojsijev zakon.

Ovaj izraz „Izlazak“ označava oslobođenje koje Isus donosi ljudima. U svetom gradu Jeruzalemu Isus će biti ubijen i to od najviših predstavnika Boga – religiozne institucije!

Petar želi napraviti tri sjenice – želi da se Isus očituje kao Mesija.

Kada se Petar prvi put susreo s Isusom prilikom čudesnog ulova ribe, Petar mu je rekao da se udalji od njega jer je grešnik. Sada, pak, kada doživljava iskustvo s Bogom, boji se, pun je straha. Ovim Petrovim reakcijama evanđelista ukazuje koliko religiozna tradicija i ideologija mogu biti prepreka za otkrivanje pravog Božjeg lica.

Biti sin ne označava osobu koja ima oca nego koja svom ocu sliči ponašanjem i djelovanjem. Bog zapravo govori da je Isus kao On!

Prema tome, sa scene nestaje Mojsije, nestaje Ilija. Ostaje samo Isus! I samo Njega treba slušati. Ovo je vrlo vrijedan podatak kojega evanđelista daje prvim kršćanskim zajednicama: Isusa treba slušati i njegovu poruku. Ono što je napisano u Mojsijevim tekstovima i proročkim knjigama treba usporediti s Isusovim naukom: ukoliko je u skladu s Isusovom porukom, treba prihvatiti; ako nije, ne može biti norma ponašanja kršćanske zajednice.

 

Korizma    – kršćanski hod prema Uskrsu

Korizma u povijesti -Preduskrsni post

Uskrs se u Crkvi slavi od sredine II. st. Toga dana kršćani slave vazmeno otajstvo muke, smrti, uskrsnuća i proslave Kristove, slave Kristov prijelaz iz smrti u život, iz poniženja u proslavu. Slavljenje Uskrsa (Vazma) izvorno se sastojalo od jednodnevnog (ili dvodnevnog) posta, nakon kojeg je slijedilo molitveno bdjenje koje se zaključivalo radosnim euharistijskim slavljem, jer je Gospodin uskrsnuo. U tome su slavlju i sami kršćani na otajstven način prelazili iz smrti (žalost izražena postom i pokorom) u život (radosno euharistijsko slavlje) i tako otajstveno uzimali udjela na vazmenom otajstvu muke, smrti, uskrsnuća i proslave Kristove. Post i pokora, su, dakle, bitni dio proslave vazmenog otajstva. 

Korizma – četrdeset pokorničkih dana

Post, koji je neposredno prethodio vazmenom bdjenju, u III. se stoljeću proširuje na čitavi tjedan. Tijekom IV. st. u Rimu se ovaj post proširuje na tri tjedna, a uskoro zatim na 40 dana. Zašto baš 40? Poznata je simbolika biblijskog broja 40, a kršćani su k tome posebno htjeli obilježiti Kristov četrdesetodnevni post. Tako je nastala korizma (quadragesima = 40). Napomenimo da je korizma u počecima imala trostruki značaj. Ona je bila vrijeme:

– priprave vjernika na proslavu vazmenog otajstva;

– bliže priprave katekumena na krštenje (u vazmenoj noći);

– bliže priprave javnih pokornika na pomirenje (na Veliki četvrtak). 

Čista srijeda – Pepelnica

Na početku je korizma, dakle, trajala točno 40 dana: od Prve nedjelje Korizme do Velikog četvrtka (kao što je to i danas u milanskoj liturgiji). U Rimu su međutim javni pokornici svoju bližu pripravu na sakrament pomirenja započinjali srijedom prije Prve korizmene nedjelje. Oni su se toga dana u znak pokore posipali pepelom (taj se obred i obavljao izvan nedjelje jer ona nije mogla imati pokorničko obilježje). od VI. st. je i za ostale vjernike korizma započinjala toga dana, tako da je ona sada imala više od 40 dana. Međutim, ubrzo se našlo opravdanje: kada se odbiju sve nedjelje (kada se nije smjelo postiti), od Čiste srijede do Uskrsa ima točno 40 dana posta. U vrijeme reforme kalendara (1969.) liturgičari su htjeli dokinuti Čistu srijedu, pa bi tako korizma počinjala Prve korizmene nedjelje i imala bi tako svojih izvornih 40 dana. Međutim, na izričitu želju pape Pavla VI. u Čistu se srijedu nije diralo.

Korizmene Nedjelje

Korizma broji šest korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:

  1. Čista – jer dolazi odmah iza Čiste srijede (Pepelnice).
  2. Pačista – ili pračista, odnosno još čišća od prve koja se naziva Čista
  3. Bezimena – jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj
  4. Sredoposna – jer je na polovici korizmenog posta.
  5. Gluha – jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni prostor izgledao što jednostavnije, a sve poradi veličine svetih dana koji se bliže: muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova.
  6. Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja – liturgija Cvjetnice obilježena je čitanjem ili pjevanjem muke, a naziv je dobila zbog procesije s grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je puk dočekao poklicima Hosana Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje.

U sveopćoj Crkvi, Četvrta korizmena nedjelja zove se Laetare – Veseli se!, prema riječima ulazne pjesme iz Knjige proroka Izaije: Veseli se, Jeruzaleme, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali! Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove. (Iz 66,10-11)

Korizmene nedjelje izuzete su od pokorničkog karaktera korizme, jer svaka nedjelja, pa i korizmena, ima pečat uskrsnuća Gospodnjega u tjednom ritmu života kršćana.

Liturgijske Preporuke

Opća uredba Rimskog misala donosi nam nekoliko napomena glede korizmenog vremena:

U vrijeme korizme zabranjuje se urešavanje oltara cvijećem, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena) te na svetkovine i blagdane. Cvjetni ures neka bude uvijek umjeren te neka se radije smjesti pored oltara nego na samome oltaru. (OURM 305)

U vrijeme korizme sviranje orgulja i drugih glazbala dopušta se samo kao potpora pjevanju, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena nedjelja) te na svetkovine i blagdane. (OURM 313)

Ljubičasta se boja uzima u doba došašća i korizme… Ružičasta se boja može uzeti, tamo gdje je običaj, u nedjelje Gaudete (III. došašća) i Laetare (IV. korizmena). (OURM 346)

Osim toga, Uredba napominje kako se u korizmenom vremenu ne pjeva (ili govori) Slava, te kako se umjesto poklika Aleluja pjeva redak prije evanđelja, naznačen u lekcionaru ili drugi psalam ili zavlaka (tractus), kako se nalazi u Gradualu. (usp. OURM 62)

Veliki Tjedan

Veliki tjedan. Veliki tjedan započinje Nedjeljom Muke – Cvjetnicom, a završava Vazmenim bdjenjem. Zanimljivo je da Veliki tjedan ne predstavlja zapravo jednu cjelinu. Do Velikog četvrtka uključivo je korizmeno vrijeme, a onda slijedi Sveto trodnevlje.

Cvjetnica. Te je nedjelje u Jeruzalemu već koncem IV st. bila procesija koja je obilježavala Kristov svečani ulazak u Jeruzalem. Odavde se ta procesija proširila po čitavom kršćanskom Istoku. U Rimu je, međutim, u V. st. ova nedjelja bila jednostavno “Nedjelja Muke” (kada se čitala Muka po Mateju). U Španjolskoj i Galiji čitalo se evanđelje pomazanja Isusova u Betaniji i njegova slavodobitnog ulaska u Jeruzalem. Pučka je pobožnost od VII. st. nadalje sve više naglašavala upravo taj Kristov ulazak u Jeruzalem, tako da već Gelazijev sakramentar (rimski) iz toga vremena ima dvostruki naziv za tu nedjelju: Dominica in palmis de passione Domini. U papinskoj se liturgiji ova procesija javlja tek u IX. st.

Veliki Četvrtak. Ovaj dan, kada se zaključivao korizmeni post, imao je tri liturgijska slavlja: pomirenje pokornika, posveta ulja i misa večere Gospodnje.

Korizma u obnovljenoj liturgiji

Korizma traje od Čiste srijede do Velikog Četvrtka. Da bi se sačuvali jedinstvo i osobiti značaj Korizme, neki su blagdani apostola prebačeni u neko drugo vrijeme, a svi spomendani postaju neobaveznima, dočim postoji obaveza slaviti blagdane i svetkovine koje padnu u ovome vremenu.

Nedjeljna su čitanja raspoređena u trogodišnjem ciklusu (ABC). Čitanja godine A imaju tradiciju stariju od VI. st. i nose izrazito krsno obilježje. Ta se čitanja po želji mogu uzeti svake godine, a moraju uzeti kada ima katekumena koji tih nedjelja prolaze svoju bližu pripravu na krštenje. Slijedeći trogodišnji ciklus na Cvjetnicu se čita muka po jednome od sinoptika, a na Veliki petak uvijek Muka po Ivanu. Obični dani kroz Korizmu su uvijek imali vlastita čitanja i vlastite molitve.

Korizmena duhovnost. Vazmeno otajstvo je središte našega spasenja, a Vazmeni blagdani središte kršćanskog bogoslužja. Potrebno je, dakle, dostojno se pripraviti na te blagdane. Ta se priprava prvenstveno sastoji u obraćenju. To ne vrijedi samo za katekumene i za one drevne pokornike, nego i za sve kršćane koji su po krstu zadobili nov božanski život. Taj život treba u njima rasti i razvijati se do punine, Kristovo se vazmeno otajstvo treba u njima do kraja ostvariti. Korizma znači upravo taj hod kršćanina prema Vazmenom otajstvu Krista i njegove Crkve. Tako obraćenje znači zapravo neprestano životno  produbljivanje i usavršavanje Kristovog vazmenog otajstva u nama.

Crkveni su Oci naglašavali molitvu, post i milostinju. Doista, molitva znači produbljivanje spoznaje spasenja i Kristove spasenjske prisutnosti, a post (pokora) i milostinja na izvanjski način očituju riješenost duha. Konačno, korizma znači nasljedovanje Krista u njegovoj muci, da bismo bili vrijedni i njegove proslave, kako to skladno povezuje predslovlje Prve korizmene nedjelje: “On (Krist) je četrdeset dana postio i tako posvetio našu korizmenu pokoru; nadvladao je đavolske napasti i nama pokazao kako izbjeći zamkama Zloga, da dostojno slavimo uskrsna otajstva te jednom prispijemo k vječnom Vazmu.”

Prvo čitanje  Post 15, 5-12.17-18 

Čitanje Knjige Postanka

U one dane: Bog izvede Abrama i reče: »Pogledaj na nebo i zvijezde prebroj ako ih možeš prebrojiti.« A onda doda: »Toliko će biti tvoje potomstvo.« Povjerova Abram Gospodinu i uračuna mu se u pravednost. I reče mu Gospodin: »Ja sam Gospodin koji sam te izveo iz Ura Kaldejskoga da ti predam ovu zemlju u posjed.« Abram upita: »Gospodine moj, po čemu ću razaznati da ću je zaposjesti?« Odgovori mu: »Prinesi mi junicu od tri godine, kozu od tri godine, ovna od tri godine, jednu grlicu i jednoga golubića.« Sve mu to Abram donese i rasiječe na pole i metnu sve pole jednu prema drugoj; pticâ nije rasijecao. Ptice grabežljivice obarale se na leševe, ali ih je Abram rastjerivao. Kad je sunce bilo pri zalazu, pade Abram u dubok san i obuze ga jeza, mrak velik. Kad je sunce zašlo i pao gust mrak, pojavi se zadimljen žeravnjak i goruća zublja te prođu između onih dijelova. Toga je dana Gospodin sklopio savez s Abramom rekavši: »Potomstvu tvome dajem zemlju ovu od Rijeke egipatske do Velike rijeke, rijeke Eufrata.«

Riječ Gospodnja.

 

Otpjevni psalam  Ps 27, 1.7-9.13-14 

Pripjev: Gospodin mi je svjetlost i spasenje.

Gospodin mi je svjetlost i spasenje: 

koga da se bojim? 

Gospodin je štit života moga: 

pred kime da strepim? 

     Slušaj, Gospodine, glas moga vapaja, 

     milostiv mi budi, usliši me! 

     Moje mi srce govori: »Traži lice njegovo!«

     Da, lice tvoje, Gospodine, ja tražim.  

Ne skrivaj lica svoga od mene! 

Ne odbij u gnjevu slugu svoga! 

Ti, pomoći moja, nemoj me odbaciti! 

     Vjerujem da ću uživati dobra Gospodnja u zemlji živih. 

     U Gospodina se uzdaj, ojunači se, 

     čvrsto nek bude srce tvoje: 

     u Gospodina se uzdaj!

 

 

Drugo čitanje  Fil 3, 17 – 4, 1

Krist će nas suobličiti tijelu svomu slavnomu.

Čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Filipljanima 

Braćo: Nasljedovatelji moji budite i promatrajte one koji žive po uzoru koji imate u nama. Jer često sam vam govorio, a sada i plačući govorim: mnogi žive kao neprijatelji križa Kristova. Svršetak im je propast, bog im je trbuh, slava u sramoti – jer misle na zemaljsko. Naša je pak domovina na nebesima, odakle iščekujemo Spasitelja, Gospodina našega Isusa Krista: snagom kojom ima moć sve ­sebi ­podložiti on će preobraziti ovo naše bijedno tijelo i suobličiti ga tijelu svomu slavnomu. Stoga, braćo moja ljubljena i željkovana, radosti moja i vijenče moj, tako – čvrsto stojte u Gospodinu.

Riječ Gospodnja.

 

Pjesma prije evanđelja

Iz sjajnog oblaka začu se Očev glas: 

Ovo je Sin moj, Izabranik! Njega slušajte!

 

Evanđelje  Lk 9, 28b-36

Dok se molio, izgled mu se lica izmijeni.

 

U one dane: Povede Isus sa sobom Petra, Ivana i Jakova te uziđe na goru da se pomoli. I dok se molio, izgled mu se lica izmijeni, a odjeća sjajem zablista.

I gle, dva čovjeka razgovarahu s njime. Bijahu to Mojsije i Ilija. Ukazali se u slavi i razgovarali s njime o njegovu Izlasku, što se doskora imao ispuniti u Jeruzalemu. No Petra i njegove drugove bijaše svladao san. Kad se probudiše, ugledaše njegovu slavu i dva čovjeka koji stajahu uza nj. I dok su oni odlazili od njega, reče Petar Isusu: »Učitelju, dobro nam je ovdje biti. Načinimo tri sjenice: ­jednu tebi, jednu Mojsiju, jednu Iliji.« Nije znao što govori.

Dok je on to govorio, pojavi se oblak i zasjeni ih. Ušavši u oblak, oni se prestrašiše. A glas se začu iz oblaka: »Ovo je Sin moj, Izabranik! Njega slušajte!« I upravo kad se začu glas, osta Isus sam. Oni su šutjeli i nikomu onih dana nisu kazivali što su vidjeli.

Riječ Gospodnja.

 

 

 

DRUGA KORIZMENA NEDJELJA

 

Braćo i sestre, na korizmenome putu obraćenja,
nasljedujući mudrost križa, s pouzdanjem zamolimo Krista Gospodina: 

Kriste, čuj nas. Kriste, uliši nas.

 

  1. Rasvijetli hod svoje Crkvu da trajno bude zagledana u tvoje lice
    te po vjernosti evanđelju donosi svim ljudima svjetlo spasenja, molimo te.
  2. Čuvaj u svojoj istini papu našega Franju, (nad)biskupa I. i sve pastire Crkve;
    po njihovu mudrome vodstvu obnovi zajedništvo vjere i ljubavi u tvome narodu,
    molimo te.
  3. Probudi u svojim vjernima nesebičnost ljubavi
    prema svima koji trpe u siromaštvu i osamljenosti, molimo te.
  4. Pogledaj milostivo nas ovdje okupljene;
    ukloni iz našega života sve što zasjenjuje ljepotu tvoje blizine
    i daj nam vjerno nasljedovati tvoju mudrost križa, molimo te.
  5. Za preminulu braću i sestre:
    podari im radost života u tvojoj vječnosti, molimo te.

Gospodine Isuse Kriste, po ovoj svetoj službi daješ nam predokus vječnoga života.
Okrijepi nas na putu vjere i daj da naši životi uvijek nose odsjaj tvoje slave.
Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. 

 


Veljača

P 1.Briglta; Miroslav; Sever

S 2.PRIKAZ. GOSP. SVIJEĆNICA; Marijan

N 3.4. KROZ GOD. Sv. Slaž; Sv. Vlaho; Tripun

P 4.Andrija Corsini; Veronika Jeruz.

U 5.Agata; Dobrila; Modest

S 6.Pavao Miki I dr.; Doroteja; Dora

Č 7.BI. Pio IX. papa; Rikard; Držislav

P 8.Jeronim Emil.; Jozefina Bak.

S 9.Skolastika; Apotonija. Sunčana

N 10.5. KROZ GOD. STEPINČEVO

P 11.GOSPA LURDSKA; Dan bolesnih

U 12.Eulalija; Melecije, Zvonimir

S 13.Katarina Ricci, Božidara

Č 14.Valentinovo; Valentin; Zdravko

P 15.Klaudije K; Vltomlr; Onezim

S 16.Julijana; Onezim; Miljenko

N 17.6. KROZ GOD. 7 utemeljitelja Reda Slugu BDM; Darko

P 18.Šimun; Gizela; Bernardica

U 19.Konrad; Rajko; Ratko; Blago

S 20.Leon Čudotvor.; Eluterije; kv.

Č 21.Petar Damjanskl; Damir

P 22.Katedra sv. Petra; kv.

S 23.Polikarp; Grozdan; kv.

N 24.7. KROZ GOD. Montan; Goran; Modest

P 25.Viktorin; Hrvoje; Berislav

U 26.Aleksandar; Sandra; Alka

S 27.Donat Zadarski; Gabrijel

Č 28.Roman; Teofil; Bogoljub; Vikica

Ožujak

P 1.Albin; David; Jadranko; Zoran

S 2.Lucije; čedomil; Iskra; ines

N 3.8. KROZ GOD. Kunigunda; Marin; Kamilo; Anzelmo

P 4.Kazimir; Eugen; Natko

U 5.Euzebije,Vedran; Lucijel. papa

S 6.Pepelnica (post i nemrs) ,Marcijan; Agneta; Zvjezdana

Č 7.Perpetua i Felicita; Eugen

P 8.Ivan od Boga; Ivša; Boško

S 9.Franciska Rimska; Franjka

N 10.1. Korizmena ¨Čista¨

P 11.Firmin; Tvrtko; Kandid

U 12.Teofan; Bernard; Maksimilijan

S 13.Patricija; Sabina; Ratka

Č 14.Matilda; Milijana; Borka

P 15.Longin; Veljko; Vjekoslava

S 16.Hilarije i Ticijan; Smiljan

N 17.2. Korizmena ¨Pačista¨ Sv. Patrik; Domagoj; Hrvatin

P 18.Ćiril Jeruzalemski; Salvator

U 19.JOSIP, zaručnik BDM

S 20.Nicet; Klaudija; Vladislav

Č 21.Serapion; Vesna; Vlasta

P 22.Lea Rimska; Oktavljan

S 23.Turibije; Oton; Rebeka

N 24.3. Korizmena ¨Bezimena¨ Latin; Javorka; Katarina Švedska

P 25.Marijana, Marijan, Maja

U 26.Montan i Maksima; Emanuel

S 27.Rupert; Lada; Peregrin

Č 28.Priska; Sonja; Polion

P 29.Jona; Bertold; Eustazije

S 30.Kvirin Bogoljub, Leonard

N 31.4. Korizmena ¨Sredoposna¨ Benjamin; Amos; Ljubomir; Natalija

—————————————–

Prikaz cijelog kalendara u pdf-u

Kalendar -Rv-Fn 2019