Duhovna misao

 

1.NEDJELJA DOSASCA

Možda nam ove Isusove riječi o budnosti danas mogu zvučati staromodno i zastarjelo, jer gotovo nitko do njih ne drži i ozbiljno ih ne uzima. Isus se služi slikom iz svakodnevnoga života kako bi ljudima dočarao kakva treba biti njihova duhovna budnost, no ljudi uglavnom ne znaju na što i kako primijeniti njegove riječi. Jer što se tiče izvanjske budnosti i čuvanja vrata kuće, danas gotovo nitko nema vratara koji bi trebao čuvati kuću i čekati gospodara da se vrati. Za zaštitu imovine od provala, postoje suvremeni vrlo precizni sustavi koji to omogućuju, a opet nitko više nema takva imanja da ima vratara koji čuva kuću i čeka svoga gospodara da se vrati s puta. Eventualno ako netko ima dragocjenosti ili imanje većih vrijednosti, onda se potrudi pronaći zaštitara ili zaštitarsku tvrtku kojoj će povjeriti čuvanje svoje imovine.

Na žalost, malo tko haje za Isusov poziv na budnost, jer danas postoje druga božanstva kojima se čovjek klanja i u čije ime bdije i provodi besane noći, a to su božanstva izlazaka i zabave koje se pretpostavljaju kao nešto sasvim normalno u današnje vrijeme. A čovjek zanemaruje da mu upravo ta ‘normalna’ božanstva jedu dušu, ugrožavaju cjelovitost karaktera i onemogućuju zdravu izgradnju ljudskosti. To su božanstva užitaka koja umrtvljuju i otupljuju duhovnu svijest, te duša koja dopusti da je zahvate postaje kao obamrla i beživotna. A u svom proturječju čovjek, umjesto da ih odlučno odbaci i da im se odupre, dopušta im da mu uništavaj dušu, te kao da ih i sam u tome podupire. Umjesto da čovjek zaštiti sebe i svoje duhovne vrednote, on čak širom otvara vrata takvim božanstvima dopuštajući im da ga opustoše. Ta božanstva su moćna zamijeniti teze o životu, ta za život držimo ono što život nije. Jednako tako zamijenili su ljudima noć i dan, te mnogi više ne znaju kada završava dan, a kada počinje noć.

Kad nas Isus upozorava na budnost, to jest kad nam nalaže da bdijemo, onda misli da budemo budni protiv takvih božanstva koja nam oduzimaju život i dušu. Jednako tako kada kaže “bdijte, dakle, jer ne znate kad će se domaćin vratiti”, ne misli Isus samo na iznenadnu smrt koja nas u životu može zateći. Prije svega on misli na stanje duha u kojem se možemo naći, a ono se stječe već sada i bitno je cijeloga života. Mi nikada ne znamo što nas sve u životu čeka, pa zato ako sada zanemarimo, to jest prespavamo svoju duhovnu izgradnju, svoj odgoj u vjeri – u Kristu, ako sada ne naučimo štovati Boga, može nam se dogoditi da ga kasnije nećemo biti u stanju prepoznati, to jest da ćemo ga ‘prespavati’. A da ne govorimo o tome kako nećemo u životu biti kadri odgovoriti na izazove i živjeti čvrst i stabilan život. U tom slučaju Božji će nas dolazak uvijek zateći nespremnima, a mi ćemo biti nesposobni položiti račun o svome upravljanju. No ako su nam draža ova naša ljudska bdijenja na noćnim izlascima, pred televizorima, na mreži i s mobitelima, to je samo znak da je to važnije od Gospodina i od susreta s njime. Ako nam subota večer služi da se duhovno trošimo i osiromašimo, umjesto da bude priprava za nedjelju, onda su nam ljudska božanstva važnija od Boga živoga kojega smo gurnili u kut života, umjesto da bude u središtu.

Upravo zato čitamo ovaj evanđeoski odlomak u došašću i slušamo Isusove riječi koje od nas traže da se izgrađujemo još prije nego se Gospodin pojavi na konačan način kao sudac. Kristov dolazak u vremenu je onaj pedagoški, dolazak kojim nas je poučio i poučava životu u budnosti duha. Uči nas da žeđamo za njim, da svoju svijest uložimo u to da njega tražimo i k njemu težimo. Upravo to je istinska budnost da nam on bude u središtu života, a ne na marginama ili negdje usput. Samo ako nam je on središte života, a ne usputna stanica, onda znamo da duhom bdijemo i da nas on neće pronaći pozaspale kada dođe, to jest da nas neće pronaći u vlasti zemaljskih božanstava koji nam oduzimaju i svijest i dušu. Stoga za nas bdjeti ne znači ne spavati nikako, već znači tako živjeti da možemo mirno spavati. Bdjeti znači imati mirnu savjest i misao usmjerenu na Boga, koju nam ne razvlače i ne rastresaju strasti i užici ovoga svijeta.

Stoga nas Isus u ovome došašću potiče da budemo vratari i zaštitari svoje duše i svih dobara koja je on položio u našu dušu. A najveće dobro je upravo Božja prisutnost koju lošim življenjem riskiramo obeščastiti, te je zagušiti i obezvrijediti. Naša duhovna baština i duhovna dobra su prevrijedna, te bismo trebali upotrijebiti sva sredstva da ih zaštitimo, a ne da ih izobličenim životom ugrožavamo i gubimo. Slušajmo stoga svoga Gospodina i bdijmo nad svojim životima koje je on obogatio svojim milosnim obiljem. Štitimo svoje duše kao najveću dragocjenost i dopustimo Gospodinu da nas sve više i više prožima do mjere da počnemo živjeti od njegove prisutnosti, kako bismo ga nakon toga svjedočanstvom svoga života hvalili i slavili u sve vijeke vjekova. (Usp.I.Bodrozic)

 

 

Prva nedjelja došašća

29. studenoga 2020.
 

 

 

Prvo čitanje   Iz 63, 16b-17.19b; 64, 2b-7

O da razdreš nebesa i siđeš!
 

Čitanje Knjige proroka Izaije


Ti si, Gospodine, naš otac, 

otkupitelj naš – ime ti je oduvijek.

Zašto, Gospodine, zašto si dopustio 

da odlutamo s tvojih putova,

zašto dade da nam srce otvrdne 

da se tebe više ne bojimo? 

Vrati se, radi slugu svojih

i radi pleménâ baštine svoje!

O da razdreš nebesa i siđeš: 

pred licem tvojim tresla bi se brda. 

Odvijeka se čulo nije, uho nije slušalo, 

oko nije vidjelo, da bi bog koji, osim tebe, 

takvo što učinio onima koji se uzdaju u njega. 

Pritječeš onomu što pravdu čini radosno, 

onima što se tebe spominju 

na putima tvojim; 

razgnjevismo te, griješismo, 

od tebe se odmetnusmo. 

Tako svi postasmo nečisti, 

a sva pravda naša ko haljine okaljane. 

Svi mi ko lišće otpadosmo

i opačine naše ko vjetar nas odnose. 

Nikog nema da ime tvoje prizove, 

da se trgne i osloni o tebe. 

Jer lice si svoje od nas sakrio

i predao nas u ruke zločinima našim. 

Pa ipak, Gospodine, ti si naš otac:

mi smo glina, a ti naš lončar –

svi smo mi djelo ruku tvojih.

Riječ Gospodnja.

 

 

Otpjevni psalam   Ps 80, 2ac.3b.15-16.18-19


Pripjev:  Bože, obnovi nas, razvedri lice svoje i spasi nas!


Pastiru Izraelov, počuj,

ti što sjediš nad kerubima, zablistaj,

probudi silu svoju,

priteci nam u pomoć!

 

Vrati se, Bože nad vojskama,

pogledaj s neba i vidi,

obiđi ovaj vinograd:

zakrili nasad desnice svoje,

sina kog za se odgoji!

 

Tvoja ruka nek bude 

nad čovjekom desnice tvoje,

nad sinom čovječjim kog za se odgoji!

Nećemo se više odmetnuti od tebe;

poživi nas, a mi ćemo zazivati ime tvoje.

 

 

Drugo čitanje   1Kor 1, 3-9

Očekujemo objavljenje Gospodina našega Isusa Krista.


Čitanje Prve poslanice svetoga Pavla apostola Korinćanima
 

Braćo: Milost vam i mir od Boga, Oca našega, i Gospodina Isusa Krista!

Zahvaljujem Bogu svojemu svagda za vas zbog milosti Božje koja vam je dana u Kristu Isusu: u njemu se obogatiste u svemu – u svakoj riječi i svakom spoznanju. Kako li se svjedočanstvo o Kristu utvrdilo u vama te ne oskudijevate ni na jednom daru čekajući objavljenje Gospodina našega Isusa Krista! On će vas učiniti i postojanima do kraja, besprigovornima u dan Gospodina našega Isusa Krista. Vjeran je Bog koji vas pozva u zajedništvo Sina svojega Isusa Krista, Gospodina našega.

Riječ Gospodnja.

 

 

Pjesma prije evanđelja   Ps 85, 8

Pokaži nam, Gospodine, milosrđe svoje 

i daj nam svoje spasenje.

 

 

Evanđelje   Mk 13,33-37

Bdijete: ne znate kad će se domaćin vratiti.
 

Čitanje svetog Evanđelja po Marku


U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima:

»Pazite! Bdijte jer ne znate kada je čas. Kao kad ono čovjek neki polazeći na put ostavi svoju kuću, upravu povjeri slugama, svakomu svoj posao, a vrataru zapovjedi da bdije. Bdijte, dakle, jer ne znate kad će se domaćin vratiti – da li uvečer ili o ponoći, da li za prvih pijetlova ili ujutro – da vas ne bi našao pozaspale ako iznenada dođe. Što vama kažem, svima kažem: Bdijte!«

Riječ Gospodnja.

 

Godina B

1.NEDJELJA DOŠAŠĆA

Pomolimo se nebeskom Ocu, koji nas poziva da bdijemo

i uvijek razmišljamo o svome spasenju. Recimo zajedno:

Učini nas budnima, Gospodine!

1. S našim krštenjem započela je u nama naša povijest spasenja: ne dopusti, Gospodine, da povjereni dar upropastimo , molimo te.

2. Diljem domovine i svijeta započeli su ovogodišnju

pripravu za sakramente mnogi odrasli: daj, Gospodine, da svim srcem prihvate ponuđeni dar spasenja, molimo te.

3. Čovječanstvo je puno moralne i materijalne bijede: obasjaj, Gospodine, svojim evanđeljem srca ljudi da postanu graditelji boljega svijeta, molimo te.

4. Naše crkve okupljaju samo jedan dio vjernika na euharistijsku gozbu: daj da svi čuju i odazovu setvome ljubaznom pozivu na slušanje evanđelja i sudjelovanje u svetoj gozbi, molimo te.

5. Kršćaninova je budućnost na nebesima: daruj, Gospodine, našim pokojnima slavu nebesku, molimo te.

Iznijeli smo ti, Gospodine, želje svoga srca na početku liturgijske godine: ispuni ih, i neka nas tvoja ljubav prati svakoga dana života našega. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen.

studeni

NED 1 SVI SVETI; Svetislav, Sveto

PON 2Dušni dan; Duško; Duška

UTO 3Martin Porres; Hubert

SRI 4Sv. Karlo Boromejski; Dragutin

ČET 5Srijemski mučenici; Mirko

PET 6Leonard; Vedran; Sever

SUB 7Engelbert; Anđelko

NED 8 32. KROZ GOD. Gracija Kotorski; Milostislav

PON 9Posveta lat. bazilike; Ivan L.

UTO 10Leon Veliki, Lavoslav, Lav

SRI 11Martin Tourski; Davorin

ČET 12Jozafat; Milenko

PET 13Stanislav Kostka; Stanko

SUB 14Nikola Tavelić; Ivan Trogirski

NED 15 33. KROZ GOD. Albert Veliki: Berto; Leopold

PON 16Margareta; Gertruda

UTO 17Elizabeta Ugarska; lgor

SRI 18Posv. bazilika sv. Petra i Pavla

ČET 19Krispin; Elizabeta; Salomeja

PET 20Feliks Valois; Srećko; Edmund

SUB 21Prikaz. BDM; Gospa od Zdrav.

NED 22 Krist Kralj Cecilija; Dobrila; Slavujka

PON 23 Klement; Milivaj, Blagoje

UTO 24Krizogon; Krševan

SRI 25Katarina Aleksandrijska

ČET 26Konrad; Leonard; Dubravko

PET 27Virgilije; Oda; Gustav

SUB 28Jakov Markijski; Držislav

NED 29 1. Ned. Došašća Satumin; Iluminata, Viasta; Svjetlana

PON 30Sv. Andrija apostol