Duhovna misao

 

 

 

 

Dvadeset i peta nedjelja kroz godinu

19. rujna 2021.

 

Prvo čitanje Mudr 2, 12.17-20

Osudimo ga na smrt sramotnu!
 

Čitanje Knjige Mudrosti


Rekoše bezbožnici:

»Postavimo zasjedu pravedniku jer nam smeta i protivi se našem ponašanju, predbacuje nam prijestupe protiv zakona i spočitava kako izdadosmo odgoj svoj. Pogledajmo jesu li istinite riječi njegove, istražimo kakav će biti njegov svršetak. Jer ako je pravednik Božji sin, On će se za nj zauzeti i izbavit će ga iz ruku neprijateljskih. Zato ga iskušajmo porugom i mukom da upoznamo blagost njegovu i da prosudimo strpljivost njegovu. Osudimo ga na smrt sramotnu, jer će mu, kako veli, doći izbavljenje.«

Riječ Gospodnja.

 

 

Otpjevni psalam Ps 54, 3-6.8
 

Pripjev: Bog krijepi život moj!


Spasi me, Bože, svojim imenom 

i jakošću svojom izbori mi pravdu! 

Poslušaj, Bože, moju molitvu 

i usliši riječi usta mojih!

 

Oholice ustadoše na me 

i moj život traže silnici: 

na Boga se ne osvrću.

 

Evo, Bog mi pomaže, 

Gospodin krijepi život moj. 

Od srca rado ću ti žrtvovati, 

slavit ću ti ime, Gospodine, jer je dobrostivo.

 

 

Drugo čitanje Jak 3, 16 – 4, 3

Plod se pravednosti u miru sije onima koji tvore mir.
 

Čitanje Poslanice svetoga Jakova apostola


Predragi: Gdje je zavist i svadljivost, ondje je nered i svako zlo djelo. A mudrost odozgor ponajprije čista je, zatim mirotvorna, milostiva, poučljiva, puna milosrđa i dobrih plodova, postojana, nehinjena. Plod se pak pravednosti u miru sije onima koji tvore mir.

Odakle ratovi, odakle borbe među vama? Zar ne odavde: od pohota što vojuju u udovima vašim? Žudite, a nemate; ubijate i hlepite, a ne možete postići; borite se i ratujete. Nemate jer ne ištete. Ištete, a ne primate jer rđavo ištete: da u pohotama svojim potratite.

Riječ Gospodnja.

 

 

Pjesma prije Evanđelja usp. 2Sol 2, 14

Bog nas pozva po evanđelju na posjedovanje slave 

Gospodina našega Isusa Krista.

 

 

Evanđelje Mk 9, 30-37

Sin Čovječji predaje se… Tko želi biti prvi, neka bude svima poslužitelj.

 

Čitanje svetog Evanđelja po Marku


U ono vrijeme: 

Otišavši s gore, Isus i njegovi učenici prolažahu kroz Galileju. On ne htjede da to itko sazna. Jer poučavaše svoje učenike. Govoraše im: »Sin Čovječji predaje se u ruke ljudima. Ubit će ga, ali će on, ubijen, nakon tri dana ustati.« No oni ne razumješe te besjede, a bojahu ga se pitati.

I dođoše u Kafarnaum. I već u kući upita ih: »Što ste putem raspravljali?« A oni umukoše jer putem među sobom razgovarahu o tome tko je najveći. On sjede i dozove dvanaestoricu te im reče: »Ako tko želi biti prvi, neka bude od svih posljednji i svima poslužitelj!« I uzme dijete, postavi ga posred njih, zagrli ga i reče im: »Tko god jedno ovakvo dijete primi u moje ime, mene prima. A tko mene prima, ne prima mene, nego onoga koji mene posla.«

Riječ Gospodnja.

 

Strah od pitanja –

razmišljanje uz 25. nedjelju kroz godinu (B)

Već prošle nedjelje smo imali priliku čitati evanđeoski odlomak u kojem sveti Marko opisuje kako je Isus poučavao svoje učenike, a današnji potvrđuje da to nije bila iznimna situacija, nego da je Isus doista ozbiljno shvatio svoju ulogu kao učitelja koji tumači otajstva Božja i uvodi svoje učenike u spoznaju. Isto tako je bilo vidljivo kako bi odlika učenika trebala biti poučljivost, jer bez toga ih ne bi ničemu mogao poučiti. U današnjem Evanđelju vidimo da bi uz poučljivost učenici trebali razvijati i druge kvalitete. U prvom redu trebali bi na ispravan način pobijediti strah od svoga neznanja, koji potom na njih utječe na način da se boje pitati onda kad nešto nisu razumjeli. Upravo to opisuje Evanđelist kad veli: Jer poučavaše svoje učenike. Govoraše im: Sin Čovječji predaje se u ruke ljudima. Ubit će ga, ali će on, ubijen, nakon tri dana ustati. No oni ne razumješe te besjede, a bojahu se pitati ga. Dakle u njima postoji strah da priznaju da nisu razumjeli. Mogli su pomisliti da će ih se on odreći kao učenika zbog takve slabe sposobnosti shvaćanja onoga što im je govorio. U svakom slučaju nitko od učenika nije htio pred drugima ispasti neznalica i upitati naglas, jer uostalom bili su svjesni lekcije koju je Isus očitao Petru, kad Petar u svojoj preuzetnosti nije htio pitati pojašnjenje, nego je htio učiti Učitelja.

Držim da osjećaj pred pitanjem onoga što nismo razumjeli nije neobičan nikome od nas, bilo da su mnogi od nas u svojim školskim danima osjetili takav strah i nelagodu od pitanja i potpitanja, bilo da su to osjetili u drugim životnim situacijama. U trenutku kad bismo trebali zatražiti pojašnjenje nerijetko pomislimo i sami sebe pitamo: Što će o meni misliti drugi? Što će misliti učitelj? Hoće li misliti da sam spora shvaćanja? Hoće li me ismijati zbog neznanja? Osim toga može nas biti strah da nećemo razumjeti ni po drugi put, pa onda radije odšutimo i pravimo se da smo razumjeli, nego da se pred drugima očitujemo i sami sebe raskrinkamo. U sebi računamo da ćemo kasnije samostalno domisliti i prodrijeti u ono što nismo spoznali kad je bilo protumačeno. Doista, mnoštvo je razloga i motiva koji nastaju u našoj svijesti svaki put kad se ustručavamo postaviti pitanje i doći do jasnoće i mira u duši. Pogotovo ako se takva pitanja i odgovori tiču spoznaje Boga i njegova otajstvenog plana spasenja, kao što je bio slučaj s apostolima.

Isus međutim nije htio da njegovi učenici u sebi zadržavaju strah od pitanja, jer ih njihovi ljudski odgovori ne bi doveli do spoznaja koje im je on htio posredovati. Do spoznaje Božjega otajstva mogao ih dovesti samo on koji je poznavao otajstva Božjeg života, kao i Božji plan spasenja. Zato kad mu je postalo jasno da oni nisu razumjeli što im je govorio, odlučio je izravno suočiti ih s njihovim neznanjem i sa strahom od pitanja, te im dati dodatnu pouku o istinskom putu života. Jer oni, kako nisu razumjeli što im je govorio, prešli su vrlo brzo na teme drage njihovim ušima i svijesti. Umjesto da ga pitaju o otajstvu Mesije i otkupljenja, bavili su se pitanjem tko je od njih najveći, još jednom pokazujući kako nisu slušali njega jer su imali svoje prioritete u glavi i u svijesti. Išli su za njim ne slijedeći njega, nego slijedeći želju da se na neki način okoriste njegovom blizinom.

Zato ih Isus nije samo poučio svojoj poniznosti kad je rekao da ima trpjeti i biti ubijen, nego ih je izravno potakao da oni budu ponizni i da budu jednostavni kao djeca neopterećeni svojim interesima. Samo uz djetinju jednostavnost oni mogu razumjeti i njegov mesijanski plan, te iskreno prionuti uz njega čista srca i duše ne tražeći ostvariti vlastitu veličinu, nego veličinu pronaći u tome da služe Božjem planu i ljudskom spasenju. I ako su oni imali problem kako ga pitati kad nešto nisu razumjeli, u tome opet mogu biti primjer djeca. Djeca koja još nisu opterećena strahom od toga da se pred nekim moraju pokazati pametnima, vrlo su jednostavna i nemaju strah od pitanje. Naprotiv, neposredna su i znaju postaviti zanimljiva i duboka pitanja. Zato bi apostolima bilo bolje da su i u svom odnosu prema Učitelju bili manje zakočeni ljudskim obzirima, a više se dali voditi jednostavnošću kojom ih je poučavao. Pogotovo što im je pokazao da on kao Učitelj nije kompliciran ni udaljen, nego da im je potpuno na raspolaganju za svaku nejasnoću.

I u našem vjerničkom življenju bilo bi poželjno da razvijemo ovakav stav iskrenog tražitelja koji se ne boji pitati, nego trajno kuca na vrata svoga Učitelja, to jest učitelja koje mu je Bog stavio na put u svojoj Crkvi. Budimo stoga jednostavni poput djece i ne ustručavajmo se pitati ono što ne znamo, jer je najgore od svega ako tko ne pita i ne raste u spoznaju Božjeg otajstva, nego vjeru doživljava samo kao formalnost, ili, što je gore, mjesto gdje pronalazi i ostvaruje neki svoj ljudski interes. Radije budimo pozorni i marljivi učenici kako bismo svojom spoznajom i iskustvom vjere mogli biti poslužitelji svojoj braći.

Autor: dr. sc. Ivan Bodrožić

Godina B

25. NEDJELJA KROZ GODINU

lsus je proživio ljudski vijek ponizno, čisto, radino i sveto. Molimo Oca nebeskog da možemo nasljedovati Isusa. Recimo zajedno:

Usliši nas, Oče!

1. Crkvenim predvodnicima i vođama naroda podaj da svoje poslanje iskoriste za služenje Bogu i ljudima, molimo te.

2. Ljudima u običnim zanimanjima:poljodjelstvu , ribarstvu, u tvornicama, uredima, građevinarstvu i sličnom daj da cijene svoj posao i da budu poštovani, molimo te.

3. Daj da književnici, novinari i svi djelatnici na radiju,

televiziji, filmu, u kazalištu i sličnim ustanovama budu korisni čovjeku i kršćaninu, molimo te.

4. Potakni sve ljude na svijetu da se bore protiv vlastite

ljubomore, zavisti i pohlepe, molimo te.

5. Za sve nas: da prihvatimo Isusov križ kao jedinu

mogućnost za sretan život na zemlji i u nebu, molimo te.

Primi, Oče, molitve koje ti Crkva upućuje. Po Kristu,

Gospodinu našemu. Amen.

KATOLIČKI KALENDAR 2021

rujan

SRI 1Jošua, Siksto, Terencije, Verena, Viktor
ČET 2Kalista; Severina; Divna; Veljka
PET 3Grgur Veliki; Grga; Gordana
SUB 4Ruža Viterbska; Marcel; Dunja
NED 5 23. KROZ GOD.Majka Terezija; Lovro Jus.
PON 6Zakarija; Eleuterij; Boris; Davor
UTO 7Sv. Marko Križevčanin; Regina
SRI 8RODENJE MARIJINO MALA GOSPA
ČET 9Petar Klaver; Strahimir
PET 10Nikola Tolentinski; Pulherija
SUB 11Proto i Hijacint; Helga
NED 12 24. KROZ GOD.Ime Marijino; Dubravko
PON 13Ivan Zlatousti; Zlatko; Ljubo
UTO 14Uzvišenje sv. Križa
SRI 15BDM žalosna, Dolores
ČET 16Kornelije i Ciprijan; Eufemija
PET 17Rane sv. Franje; Robert B.
SUB 18Josip Kupertinski; Sonja; kv.
NED 19 25. KROZ GOD.Januarije;Teodor; Željko
PON 20Andrija Kim; Svjetlana; kv.
UTO 21Sv. Matej ap, i ev.; Matko
SRI 22Toma Vilan.; Bl. Ivan Mendez
ČET 23Otac Pio; Lino; Tekla; Sofija
PET 24Gospa od Otkup.; Rupert
SUB 25Aurelija; Zlata; Rikarda
NED 26 26. KROZ GOD.Sv. Kuzma i Damjan; Damir
PON 27Vinko Paulski; Vicencija
UTO 28Vienceslav; Veteslav
SRI 29Sv. Mihael, Gabriel i Rafael arkandeli
ČET 30Sv. Jeronim; Honorij; Jerko