Duhovna misao

5.Uskrsna Nedjelja

U 13. poglavlju evanđelist nam predstavlja Isusovu Posljednju večeru sa svojim učenicima pri kojoj Isus ide do kraja – nastoji im ponuditi svoju ljubav – čak i Judi, učeniku koji će ga izdati. Upravo njemu nudi kruh koji predstavlja život a kojega Juda odbija čime ne biva sličan Isusu. On taj kruh uzima, ali ga ne jede nego odlazi van.

 „Sada je proslavljen Sin Čovječji“ Isus to govori tek nakon što je Juda otišao izdati ga i time osuditi na smrt?

Bog je ljubav koja se nudi i neprijatelju, izdajici. Isus govori o sebi kao „Sinu Čovječjem“. „Sin Čovječji“ znači čovjek koji je u sebi ostvario božansko. „i Bog se proslavio u njemu!“ Evanđelist predstavlja neprestanu dinamiku prisutnu u Isusovu životu koja bi trebala biti prisutna i u životu vjernika a to je primljena ljubav i dalje komunicirana.

„Ako se Bog proslavio u njemu, i njega će Bog proslaviti u sebi, Kako“? Darovavati će  mu sposobnost susresti se sa smrću koja neće biti kraj nego početak jer će se po Isusovoj smrti razliti Duh na njegovu zajednicu.

 „Zapovijed vam novu dajem“ Grčki izraz „novu“ znači bolju, odnosno onu koja zamjenjuje sve prethodne „Ljubite jedni druge kao što sam ja ljubio vas“. Ljubav nije stvarna ako se ne pretvori u služenje drugima koje im pere, čisti život. Upravo takvu ljubav Isus traži.

„Tako i vi ljubite jedni druge.“ Služenje je jedini prepoznatljivi znak pripadnika Isusove zajednice. To potvrđuje On sâm: „Po ovom“ – po ljubavi koja se pretvara u služenje – „će svi znati da ste moji učenici ako budete imali ljubavi jedni za druge.“

 

Prvo čitanje   Dj 14, 21b-27

Pripovjediše Crkvi što sve Bog učini po njima.


Čitanje Djela apostolskih


U one dane:

Vratiše se Pavao i Barnaba u Listru, u Ikonij i u Antiohiju. Učvršćivali su duše učenika bodreći ih da ustraju u vjeri jer da nam je kroz mnoge nevolje ući u kraljevstvo Božje. Postavljali su im po crkvama starješine te ih, nakon molitve i posta, povjeravahu Gospodinu u kojega su povjerovali. Pošto su prešli Pizidiju, stigoše u Pamfiliju. U Pergi navijestiše riječ pa siđu u Ataliju. Odande pak odjedriše u Antiohiju, odakle ono bijahu povjereni milosti Božjoj za djelo koje izvršiše.

Kada stigoše, sabraše Crkvu i pripovjediše što sve učini Bog po njima: da i poganima otvori vrata vjere.

Riječ Gospodnja.

 

Otpjevni psalam   Ps 145, 8-13ab

Pripjev:  Blagoslivljat ću dovijeka ime tvoje, Bože, kralju moj!

Milostiv je i milosrdan Gospodin,

spor na srdžbu, bogat dobrotom.

Gospodin je dobar svima,

milosrdan svim djelima svojim.
 

     Nek te slave, Gospodine, sva djela tvoja

     i tvoji sveti nek te blagoslivlju!

     Neka kazuju slavu tvoga kraljevstva,

     neka o sili tvojoj govore. 

 

Nek objave ljudskoj djeci silu tvoju

i slavu divnoga kraljevstva tvoga.

Kraljevstvo tvoje kraljevstvo je vječno,

tvoja vladavina za sva pokoljenja. 

 

Drugo čitanje   Otk 21, 1-5a

Otrt će im Bog svaku suzu s očiju.


Čitanje Otkrivenja svetog Ivana apostola


Ja, Ivan, vidjeh novo nebo i novu zemlju jer – prvo nebo i prva zemlja uminu; ni mora više nema. I sveti grad, novi Jeruzalem, vidjeh: silazi s neba od Boga, opremljen kao zaručnica nakićena za svoga muža. I začujem jak glas s prijestolja: »Evo šatora Božjeg s ljudima! On će prebivati s njima: oni će biti narod njegov, a on će biti Bog s njima. I otrt će im svaku suzu s očiju te smrti više neće biti, ni tuge, ni jauka, ni boli više neće biti jer – prijašnje uminu.«

Tada onaj što sjedi na prijestolju reče: »Evo, sve činim novo!« 

Riječ Gospodnja.

 

Pjesma prije evanđelja   Iv 13, 34

Zapovijed vam novu dajem:

ljubite jedni druge kao što sam ja ljubio vas!

 

Evanđelje   Iv 13, 31-33a.34-35

Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge!


Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu


Pošto Juda iziđe iz blagovališta, reče Isus: »Sada je proslavljen Sin Čovječji i Bog se proslavio u njemu! Ako se Bog proslavio u njemu, i njega će Bog proslaviti u sebi, i uskoro će ga proslaviti! Dječice, još sam malo s vama. Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge; kao što sam ja ljubio vas, tako i vi ljubite jedni druge. Po ovom će svi znati da ste moji učenici: ako budete imali ljubavi jedni za druge.«

Riječ Gospodnja.

 

 

 

PETA VAZMENA NEDJELJA

 


Braćo i sestre, sabrani na slavlje sakramenta Božje ljubavi,
molitvom zazovimo nebeskoga Oca za svetost Crkve
i za vjernost njezinoga služenja u svijetu. Molimo zajedno:
 

Obnovi u nama ljubav svoju, Gospodine.

  1. Čuvaj svoju Crkvu u vjernosti evanđelju i krijepi ju
    svojim Duhom da, nasljedujući Kristovu ljubav, ustrajno gradi
    tvoje kraljevstvo među ljudima, molimo te.
  2. Rasvijetli svojom istinom sve pastire Crkve da budu mudri
    i sveti predvodnici tvoga naroda te se nikad ne umore učvršćivati 
    u vjeri sve koje si im povjerio, molimo te.
  3. Otvori nam srca za ljude koji su potrebiti naše pomoći i blizine
    te osjete radost i ljepotu života, a nas čuvaj u poniznosti i zahvalnosti
    za sve što nam daješ, kako bi naša dobra uvijek bila svjedočanstvo
    tvoje ljubavi, molimo te.
  4. Iskaži svoju dobrotu svima onima koje smo ranili
    ili zanemarili svojom sebičnošću; ti im vrati radost života
    i snagu pouzdanja u tebe, molimo te.
  5. Obnovi u našim obiteljima snagu požrtvovne ljubavi;
    sve što je grijehom ranjeno ti obnovi svojom milošću, 
    a svako dobro nagradi zahvalnošću i ljubavlju najbližih, molimo te. 

Bože, vrelo ljubavi i dobrote, ti si žrtvom svoga Sina potvrdio svoju blizinu
grješnomu čovjeku. Usliši nam smjerne molitve i daj da naš život bude uvijek
otvoren ljubavi kojom nas trajno ljubiš. Po Kristu Gospodinu našemu.

 

Uskrs: 50 dana slavlja

Gospodin je uskrsnuo od mrtvih, kako je i rekao;

radujmo se i kličimo,

jer On vlada u vijeke vjekova, aleluja.

(Uvodna antifona, ponedjeljak u vazmenoj osmini)

Nakon 40 korizmenih dana priprave za Uskrs, bilo bi bezvrijedno slaviti Uskrs samo jedan dan. Isus je uskrsnuo! On je živ! Sveta Majka Crkva je u svojoj mudrosti osigurala da slavimo uskrsnuće duže no što traje razdoblje kajanja i pokore. Pashalna tajna, Kristova muka, smrt i uskrsnuće, središnji je dio naše vjere. Isus je pobijedio grijeh i smrt te nam ponovno otvorio vrata raja, koja su nam bila zatvorena zbog prvoga grijeha kojeg su počinili Adam i Eva. Po Kristovoj pobjedi nad smrću i našem ponovnom rođenju u krštenju imamo udio u vječnome životu.

Dok je uskrsnuće jezgra i slavimo ga svakoga dana u svojoj vjeri, mi se na poseban način „radujemo i kličemo“ za vrijeme uskrsne osmine i uskrsnog vremena „pedeset dana od Uskrsa do Pedesetnice (Duhova) se slave kao jedan blagdan, koji ponekad nazivamo ‘Velika Nedjelja’“ (Opća uredba o liturgijskoj godini i kalendaru). Kao što kaže i sv. Augustin: „Pedeset dana Uskrsa isključuju post, budući da je to vrijeme iščekivanja gozbe koja nas čeka u visinama.“ (Ispovijesti, 252) Ali pedeset dana slavlja je dugo vremensko razdoblje održavanja radosti. Postoji nekolicina izvanjskih manifestacija u našoj kulturi koje nas podsjećaju na produženu gozbu pa trebamo namjerno i na različite načine biti usmjereni na zahvaljivanje i radost u razdoblju od Uskrsa do Pedesetnice.

Uskrsno vrijeme

Najprije se moramo okrenuti onome kako Crkva slavi uskrsno vrijeme. Svećenik nosi bijelo ili zlatno ruho za uskrsnog vremena. Također se na svakoj Misi pali pashalna ili uskrsna svijeća koja je slika Krista Uskrsloga, a stoji kod oltara. Uskrsno vrijeme ima i nekoliko „podjela“: Uskrsna nedjelja, uskrsna osmina, Nedjelja Božanskoga Milosrđa (Quasi Modo ili Bijela nedjelja), Uzašašće Gospodnje i priprema za Pedesetnicu (Duhove).

Uskrsna (vazmena) osmina

Prvih osam dana nakon Uskrsa nazivaju se uskrsnom osminom. Za to vrijeme Crkva smatra svaki od tih dana drugim Uskrsom, s naglaskom na novokrštenike, slaveći  liturgiju Uskrsne nedjelje sve do Druge nedjelje po Uskrsu. Postoje neke razlike u svetoj  Misi koje možemo primijetiti samo za vrijeme Uskrsne osmine:

  1. Prije čitanja Evanđelja, pjeva se ili čita drevna posljednica svetoj žrtvi uskrsnici (Victimae Paschali).
  2. Alelujski poklik cijeloga tjedna je: „Ovo je Dan što ga učini Gospodin, kličimo i radujmo se njemu, aleluja.“
  3. Prije Svet, svet, čita se ili pjeva i posebno predslovlje Uskrsa.
  4. Ako se moli Prva euharistijska molitva, postoji i određena forma za dio „U zajedništvu s onima…“                                U zajedništvu s cijelom Crkvom svetkujemo presveti dan (presvetu noć) uskrsnuća po tijelu našega Gospodina Isusa Krista, i častimo uspomenu ponajprije slavne vazda Djevice Marije, Majke istoga Boga i Gospodina našega Isusa Krista.
  5. Odgovarajući „Molimo, Gospodine“ (Hanc Igitur) također se moli u Prvoj Euharistijskoj molitvi:

Molimo, Gospodine, blagohotno primi

                  ovaj žrtveni prinos nas tvojih slugu

                  i sve obitelji tvoje:

                  što ti ga prinosimo također za ove

                  koje si se udostojao iz vode i Duha Svetoga

                  nanovo roditi

                  dajući im otpuštenje sviju grijeha:

                  obdari naše dane svojim mirom,

                  izbavi nas od vječne osude

                  i ubroji nas među izabrane svoje:

                 Po Kristu, Gospodinu nešemu. Amen.

  1. Konačno, pri otpustu naroda:

Svećenik ili đakon: Idite u miru, aleluja, aleluja.

Odgovaramo: Bogu hvala, aleluja, aleluja.

Osmina  završava drugom vazmenom nedjeljom, Nedjeljom Božanskoga Milosrđa.

Naglasak na uskrsnim čitanjima i liturgiji

Najočitiji način za slavljenje uskrsnoga vremena je odlazak na  Mise preko tjedna kako bismo primili slavnoga Krista u svetoj  Euharistiji. Slijedeći Novi zavjet i misna čitanja možemo  ući u samo središte uskrsne poruke. Postoje različiti izvještaji  o Isusovu uskrsnuću i njegovu pojavljivanju među učenicima o  kojima možemo razmišljati u uskrsnom vremenu: žene susreću anđela kod groba; Marija Magdalena susreće Isusa u vrtu; Ivan i Petar žure na grob; Isus se ukazuje apostolima u gornjoj sobi, i u odsustvu i u prisustvu Tominu; Isus na obali; i naravno, učenici koji su prepoznali Isusa u lomljenju kruha na putu u Emaus.

U uskrsnom vremenu prvo čitanje je uvijek uzeto iz Djela apostolskih. Djela apostolska su puna akcijskih dijelova i vrlo su zanimljiva te su savršena za čitanje djeci na glas. Apostoli i učenici zrače čistom uskrsnom radošću…. To je nešto što bismo svi trebali oponašati: Krist je uskrsnuo, vrata raja su otvorena i sada možemo podijeliti vječni život s Njime!

Direktoriju o pučkoj pobožnosti i liturgiji postoji dio koji je posebno posvećen uskrsnom vremenu, a uključuje nekoliko prijedloga kao što je pobožnost Put svjetla (Via lucis) i radovanje s Marijom zbog uskrsnuća njezina sina.

Koristiti svih pet osjetila

Koristeći svih pet osjetila: vid, sluh, dodir, okus i miris, kroz ovih pedeset dana, moći ćemo lakše naglasiti radost uskrsnog vremena. Slijedi nekoliko jednostavnih ideja koje će biti vrlo korisne za obitelji.

Vid

Vizualni podsjetnici Uskrsa mogu se ostaviti po cijeloj kući do Pedesetnice! Ukrasi mogu izražavati vjersko značenje Uskrsa. Bijela i zlatna su liturgijske boje Uskrsa, a pastelne boje su odraz proljeća i novog života. Stolnjaci, podmetači, ubrusi, čak i kuhinjski ručnici i podmetači za posuđe, mogu biti uskrsnih boja.

Uzmimo u obzir i uskrsne simbole koje možemo koristiti u ovo vrijeme. Najprije su tu slikoviti prikazi onoga što znamo iz uskrsne liturgije, posebice uskrsnog bdjenja:

  • Voda: podsjeća nas na krštenje.
  • Pashalna svijeća: „Krist, naše svjetlo“ – vosak i svjetlo imaju posebno značenje.
  • Kristogram u vijencu: Kristogram Krista u vijencu koji označava pobjedu uskrsnuća.
  • Alfa i Omega: prvo i posljednje slovo grčke abecede, označava da je Krist početak i svršetak svih stvari.
  • Pashalno janje (s uskrsnim natpisom): „Krist, naše Pashalno janje je žrtvovan“ (1 Kor 5, 7).

Uskrsni natpis je bijela zastava s crvenim križem koji simbolizira pobjedu nad smrću.

  • Pčela i pčelinji vosak: ovo su posebni simboli koji se koriste za vrijeme uskrsnog bdjenja, povezani s pashalnom svijećom i uključeni su u Exsultet(Hvalospjev uskrsnoj svijeći). Pčela je simbol uskrsnuća zato što iskrsne iz osi pčelinjeg saća kao što je Isus uskrsnuo iz groba. Također se čini kako je pčela za vrijeme zime vrlo mirna i uspavana, a u proljeće se ponovno pojavi baš kao i uskrsnuće.

Dodir

Ako to već niste napravili prije Uskrsa, napravite ukrasnu svijeću koja će oponašati pashalnu svijeću koja se inače koristi u crkvi. Ovo je prekrasan način da se još jedan simbol uskrslog Krista prenese u vaš dom. Kada svijeću ukrašavate, možete čitati o uskrsnom bdjenju i važnosti  pashalne svijeće ili „svjetla Kristova“.

Ostale ideje: bojanje slika, pravljenje mozaika od ljuskica jaja, izrada  slagalica (puzzle) koje predstavljaju uskrsnuće.

Zvukovi

uključuju pjevane molitve i glazbu. Postoji mnoštvo prekrasnih uskrsnih himana koji su blago Crkve. Na Gozbu kralja Jaganjca, Kraljice neba, raduj se, Aleluja, Bogu pjevajmo samo su neke od mnogih. Ako se želite držati klasičnih skladbi, Handelova: Aleluja (iz oratorija Mesija) će u trenu donijeti zvukove Uskrsa u vaš dom!

Za vrijeme uskrsne osmine, kao završetak na sve molitve ili kao pozdrav Crkva koristi:

Svećenik: Ovo je Dan što ga učini Gospodin, aleluja!

Narod: Kličimo i radujmo se njemu, aleluja!

Poljski i slavenski običaj održavanja svijesti o Uskrsu je pozdravljanje drugih u uskrsnom vremenu ovim pozdravom:

prvi: Krist je uskrsnuo, aleluja!

drugi: Uskrsnuo je uistinu, aleluja!

U uskrsnom vremenu, Kraljice neba (Regina Coeli) moli se svakoga dana u podne i u 18:00, umjesto molitve Anđeo Gospodnji:

Kraljice neba, raduj se, aleluja:

Jer koga si bila dostojna nositi, aleluja.

Uskrsnu kako je rekao, aleluja.

Moli Boga za nas, aleluja.

Veseli se i raduj Djevice Marijo, aleluja.

Jer je uskrsnuo Gospodin uistinu, aleluja.

Pomolimo se. Bože, koji si se udostojao razveseliti svijet Uskrsnućem svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, daj molimo te da po njegovoj Majci, Djevici Mariji, postignemo radosti vječnoga života. Po istom Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Okus

Hrana i piće nezaobilazan su dio slavlja i gozbi. Postoji velik broj različitih recepata, posebno za uskrsni kruh i deserte, iz različitih zemalja koje možete isprobati napraviti i kušati za vrijeme ovih pedeset dana, i još ih nećete kušati sve. Različite vrste kruha i torti sve imaju simboliku koja ukazuje na uskrsnuće. Primjerice dizanje kruha ili torti, oblik kruha ili pak korištenje bogatih sastojaka. Stari zakoni posta bili su mnogo stroži i mnogo godina jaja i mliječni proizvodi nisu bili dopušteni. Kokoši bi počele nesti jaja prije no što je korizma završila pa su se jaja skupljala čekajući da budu iskorištena. Zato toliki uskrsni recepti zahtijevaju mnogo jaja, da bi se višak iskoristio, ali i za slavlje zbog završetka posta i veselja zbog uskrsnuća.

Miris

Hrana i cvijeće spadaju također i u osjet mirisa. Miris uskrsnih ljiljana, zumbula i tulipana samo povećavaju vrijednost ideje da je proljeće donijelo novi život, uključujući i život Isusa kroz uskrsnuće.

Mir i radost u našim srcima

Prva riječ koju je Isus rekao svojim apostolima kada im se ukazao bila je „Mir“. Mnogo je vremena i pripreme koja vodi Uskrsu, ali zadržati uskrsnu radost ne znači bezumnu i stalnu aktivnost. Možemo hodati s Marijom i apostolima onako kako su oni doživljavali ove događaje. Oni su cijenili vrijeme koje su provodili s Uskrslim Isusom, slušajući Njegova objašnjenja Pisma i kako se sve ostvarilo.

Ako sam vam iznijela mnoge ideje za aktivnosti koje možete raditi u uskrsnom vremenu, to ne znači da morate gomilati jednu aktivnost za drugom. Duboko razmatrajmo sve ove događaje. Prepričavajmo ih u čitanjima, mislima, pjevanju – održavajmo uskrsnu radost i mir u našim srcima. Kao što naš župnik svake godine kaže: „Pokrenite se – Uskrs je pedeset dana!“

Uskrs je središte crkvene liturgije i liturgijske godine. Crkva nam daje pedeset dana da zahvaljujemo Bogu za dar Kristove pobjede nad grijehom i smrću te da izrazimo radost zbog uskrsnuća i otvaranja vrata raja svim ljudima. Preko slavljenja ovoga vremena, nastojmo produbiti naše shvaćanje ove velike tajne i nositi svjedočanstvo Krista kroz život.

Svibanj

S 1.Josip radnik; Jeremija

Č 2.Atanazije; Antonin; Boleslav

P 3.Filip i Jakov ap.; Mladen

S 4.Florijan;Cvjetko;Cvijeta

N 5.3. Uskrsna Peregrin, Makstm; Andelko

P 6.Irenej Srijemski; Dominik S

U 7.Dujam, Duje; Flavije; Gizela

S 8.Marija Posrednica; Bratoljub

Č 9.Pahomije; Mirna

P 10.Ivan Merz; Gospa Trsatska

S 11.DOBRI PASTIR; Mamerto

N 12.4. Uskrsna SV. LEOPOLD MANDIĆ; Pankracile; Svevlad

P 13.GOSPA FATIM.; Servancije

U 14.Matija ap.; Matko, Mate

S 15.Izidor; Sofija; Sonja

Č 16.Ivan Nepomuk; Andrija B.

P 17.Paškal; Paško; Gizela

S 18.Ivan I. papa; Venancije

N 19.5. Uskrsna Celestin; Rajko, Ivan, Teofil

P 20.Bernardin Sijenski

U 21.Kristofor Magallanes i dr.

S 22.Rita; Jagoda; Renata; kv.

Č 23.Deziderije; Željko; Željana

P 24.Marija Pomoćnica; Vinko; kv.

S 25.Marija Majka Crkve; Beda časni; Grgur VIL

N 26.6. Uskrsna Filip Nen; Zdenko

P 27.Augustin Kenterberijski

U 28.German; Villm; Velimir

S 29.UZAŠAŠĆE GOSP.-SPASOVO; Maksim; Ervin

Č 30.Ivana Arška; Ferdinand; Srećko

P 31.Pohod BDM; M.B. Kam. Vrata; Krunoslava; Vladimir

 

—————————————-

Prikaz cijelog kalendara u pdf-u

Kalendar -Rv-Fn 2019